Fizikalna zbirka

 

Fizikalna zbirka

 

U Prvoj suša├Ękoj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci nalazi se vrijedna Arhivska zbirka u├Ęila iz fizike, jedna od najstarijih u Hrvatskoj, a mo┼żda i na širem podru├Ęju. Nabavka je ure├░aja i instrumenata za nastavu fizike kroz razli├Ęita razdoblja postojanja Gimnazije bila uvjetovana istra┼żiva├Ękim usmjerenjem pojedinih profesora koji su opremali zbirku, ali je tako├░er i slijedila pojedina otkri├Ža u fizici. Samo sedamnaest godina nakon što je Foucault (1851.g.) napravio pokus u Parizu, kao dokaz rotacije Zemlje oko svoje osi, zbirka je dobila masivnu olovnu kuglu za Foucaultov pokus. Nakon objavljivanja Teslinih patenata u Zbirku su stigli instrumenti za pokuse s visokofrekventnim strujama, a zanimanje pojedinih profesora za elektricitet vidljiv je iz dobre opremljenosti ure├░ajima iz tog podru├Ęja.
U dokumentima škole o inventaru mo┼że se saznati kako i kada se popunjavala zbirka te o ošte├Ženjima i nestanku u├Ęila. Najve├Ži je broj u├Ęila nabavljen krajem 19. i po├Ęetkom 20.st. Velik broj ure├░aja i instrumenata nestao je tijekom rata ili posu├░ivanjem drugim rije├Ękim školama. Usprkos tomu, naraštaji gimnazijskih profesora i u├Ęenika uspjeli su o├Ęuvati oko 500 starih u├Ęila za današnje korištenje te izlaganje javnosti na izlo┼żbama, poput masivne olovne kugle za Foucaultov pokus, spojenih posuda, Magdenburških polukugli, paraboli├Ękih zrcala, vokalnog aparata po Konigu, sprave za lom svjetlosti u vodi, inklinatorija, Morseovog brzojava – prijemnika, Wirmshurstovog stroja itd.
Osim s ure├░ajima, profesori i u├Ęenici slu┼żili su se knji┼żnom gra├░om i periodikom koje danas ├Ęine vrijedan fond Spomeni├Ęke knji┼żnice Prve suša├Ęke hrvatske gimnazije u Rijeci. Knjige su izdavane u razdoblju od 16. stolje├Ža do sredine 20. stolje├Ža i pokrivaju podru├Ęja prirodoslovlja, matematike, društvenih znanosti i medicine. Tu se nalazi više od sto knjiga iz fizike koje govore o raznovrsnosti i bogatstvu u zastupljenosti jezika, pisama i mjesta izdavanja.
Najstarija je knjiga Aristoteles, Opera omnia, Parisus, 1618. Pisana je gr├Ękim i latinskim jezikom te gr├Ękim alfabetom i latinicom.U njoj Aristotel piše o svom ┼żivotu i radu, pa tako i o metafizici. Iz 18. stolje├Ža je knjiga Galilejevih djela Galileo Galilei, Opere di Galileo Galilei divise in quattro tomi, tomo III., Padova, 1744. Od ├Ęetiri toma sa├Ęuvana su prva tri. Pisane su latinicom na talijanskom jeziku. Iz 19. stolje├Ža su knjige pisane goticom na njema├Ękom jeziku (August Kunzek, Lehrbuch der Meteorologie, Wien, 1850.; Joh. Müller, Lehrbuch der Physik und Meteorologie, Braunschweig, 1853.; Franz Arago, Populäre Astronomie, Leipzig, 1865.), knjige pisane latinicom na njema├Ękom jeziku (W. Eisenlohr, Lehrbuch der Physik zum Gebrauchebei Vorlesungen und zum Selbstrunterrichte, Stuttgart, 1852.; S. Šubic, Lehrbuch der Physik für Ober-Gymnasien und Ober-Realschulen, Pest, 1861.; J. H. Mädler, Der Wunderbau des Weltalls oder Populäre Astronomie, Berlin,1867.) te knjige na hrvatskome i srodnim jezicima (A. Baumgartner, Po├Ęela siloslovja, Be├Ę,1854.; Gjuro Kralj, Toplina i njezini pojavi, Zagreb,1871.).
Uz Spomeni├Ęku knji┼żnicu, temelje naše gimnazijske baštine ├Ęini i Arhiv. Arhivska gra├░a nam mo┼że podastrijeti imena profesora i ├Ęuvara pojedinih zbirki te vrijeme, cijenu i mjesto nastanka pojedinog u├Ęila, knjige ili ud┼żbenika iz svih predmeta, pa tako i iz fizike. Ujedno, preko mati├Ęnih knjiga i Izvješ├Ža mo¬┼żemo spoznati vrijeme po├Ęetka u├Ęenja i nastavni program fizike onoga doba te znamenite profesore i u├Ęenike, kasnije prirodoslovce.

 Mirjana Zovko, prof., Mr.sc. Nataša Erceg

 
 

 

Sunday the 27th. Custom text here