PSHG učenički portal - Gimnazija od njezinih početaka do danas...

Glavni izbornik

PSHG na wikipediji

Ankete

Najviše volim ljeto jer...

	je najbolje kupanje u moru
	nema nastave
	sladoled ima bolji okus
	imam besplatnu saunu

Obljetnica PSHG

Dobrodošli na učenički portal Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci!

Gimnazija od njezinih početaka do danas...

Autor: Đudita Franko, prof.

Govoreći o Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci, priču moramo započeti davne 1627. godine ili još mnogo ranije, gotovo onih davnih dana kada je započelo poučavanje čitanja, pisanja, računanja... Te 1627. godine u Rijeci na Grvici kraj katedrale sv. Vida isusovci započinju s gimnazijskim obrazovanjem koje traje neprekidno do današnjih dana. Zbilo se to, kako bilježe zapisi, 23. studenoga 1627. uz svečanu misu i propovijed na hrvatskom jeziku Ivana Krstitelja Agatića - Senjsko modruškog biskupa, uz zvonjavu zvona gradskih zvonika i svečanu pucnjavu topova. Logo PSHG
Gimnazijsko obrazovanje trajalo je šest godina, a prema isusovačkoj praksi onodobne Europe nastava se izvodila na latinskome jeziku, a za one koji taj jezik nisu znali – a to su bili uglavnom svi – postojao je pripravni tečaj ( curcus praeparatoricus). U prosjeku, za vrijeme rada isusovačke gimnazije, u svim razredima je bilo 150 do 200 đaka. Đaci svakog razreda imali su svoje nazive, počevši od najnižega: parvisti, principisti, gramatici, sintaksisti, poete, retori. Valja istaknuti da su još onda Isusovci znali motivirati svakog učenika i na izvanškolski rad. Bila su organizirana natjecanja u znanju, javne rasprave ili dispute, a posebno su đaci sudjelovali u raznim gradskim manifestacijama i priredbama u povodu pojedinih blagdana. Cijeli grad je ubrzo nakon osnutka Gimnazije spoznao da je nešto važno i novo nastalo u njihovoj sredini. Kako je ukidanjem reda isusovaca 1773. god. gimnazija nastavila djelovati, upaljena luč znanja ostala je gorjeti do naših dana. Nastava u gimnaziji - Isusovačkom kolegiju, kako smo već spomenuli izvodila se je na latinskome jeziku, a krajem 17. stoljeća započinje i prva uporaba hrvatskog jezika, no ne zadugo. Gimnazija na početku 20.st.
Tek školske godine 1848/49., a uz veliko zalaganje Frana Kurelca, nastava se počinje izvoditi na materinjem jeziku koji s prekidom, u periodu od 1941 - 1943., ostaje u uporabi do danas, što je bitno obilježilo čitave generacije učenika. Školske 1853/54. Gimnazija prerasta u punu osmogodišnju školu te pod neposrednom upravom hrvatskih vlasti postaje nacionalno i kulturno žarište kao i najvažniji društveni čimbenik odgoja riječkih Hrvata. Povijesni kontekst, te društvene i političke mijene na ovim prostorima u velikoj mjeri utječu i na život i djelovanje Gimnazije u drugoj polovici XIX. stoljeća.. Godine 1868. Hrvatsko-ugarskom nagodbom Rijeka je pripala Ugarskoj. Politika mađarizacije provodi se na svim poljima. Kraljevska hrvatska velika gimnazija na Rijeci posljednji je bastion obrane hrvatstva i hrvatske riječi. Pripreme za njeno ukidanje u tadašnjoj Rijeci počele su već 80- tih godina 19. stoljeća kada je 1881. i preseljena u palaču Adamich – Giacovcich na riječkoj Fiumari. Nakon dugih rasprava, pregovora i zahtjeva, mađarsko autonomaških vlasti u Rijeci, hrvatske vlasti morale su popustiti konačnoj odluci mađarske vlade pa se donosi čak i odluka o njenom ukidanju. Ipak, povijesna fortuna izabire novog predstojnika Vlade za bogoštovlje i nastavu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije - dr. Izidora Kršnjavija, koji upire sve snage da do toga ne dođe, te pronalazi novi smještaj školi. Zgrada 1928. godine
I tako se 1896. godine, s tradicijom od 269 godina Gimnazija sa svoja 354 učenika, cjelokupnim učiteljskim zborom - 20 redovitih, namijenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem Franjom Kresnikom, te cjelokupnom pokretnom imovinom seli u novo izgrađenu palaču arhitekta Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Bogatu povijest Gimnazije pripovijedaju i o njoj svjedoče vrijedne i raritetne zbirke knjiga, starih i unikatnih učila koje gimnazija posjeduje i danas i brižno čuva u svojim prostorima, te obiman školski arhiv. O značenju i radu školske ustanove, s najdužom tradicijom u našem kraju, i jednoj od najstarijih u ovom dijelu Europe, svojim životima i djelovanjem govore i generacije učenika i profesora, među kojima je veliki broj slavnih osoba iz kulturne, političke, znanstvene povijesti Hrvatske i srednje Europe. Među njima bili su Joseph Lorenz von Liburnau, Janez Trdina, Fran Kurelac, Ivan Dežman, Eugen Kumičić, Rikard Katalinić Jeretov, Antun, Ivan i Matija Mažuranić, Matko Laginja, dr. Viktor Ružić, Drago Gervais, Andrija Rački, Janko Polić Kamov, Ivan Zajc, Antun Motika, Vladimir Nazor, Ivan Kobler i mnogi drugi. U kontinuiranom povijesnom slijedu, dugom gotovo četiri stoljeća, kako smo već istakli, Gimnaziju su zadesile mnoge mijene, a posljednje velike promjene dogodile su se devedesetih godina XX. stoljeća kada je Gimnazija dobila današnji naziv – Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, te se u njoj počinju provoditi suvremeni gimnazijski programi opće, jezične i prirodoslovno-matematičke gimnazije.
Gimnazija danas
600 đaka raspoređenih u 20 razrednih odjela, koliko gimnazija broji u ovoj školskoj godini, 50 vrsnih profesora izučavaju sadržajan i zahtjevan gimnazijski program, ali često i mnogo više od toga...Pored redovitih nastavnih aktivnosti, osmišljava se tu i zajednički provodi niz izvannastavnih sadržaja, dotiču se nove spoznaje, aktivno i kreativno promišlja o umjetnosti, književnosti, prirodoslovlju… Tijekom svih stoljeća djelovanja, kao i danas, gimnazija je težila za izvrsnošću i to u svim dijelovima školskog života. Oduvijek je gajila dobre tradicijske vrijednosti, ali i razvijala nove vrijednosti u skladu s društvenim razvojem kao i novim humanističkim i pedagoškim dosezima. Stoga danas s ponosom možemo reći da naša škola djeluje prema suvremenim odgojno-obrazovnim načelima. Uz tradicionalni oblik nastave i proces učenja, učenici mogu stvarati i učiti iskustveno, uključujući se u različite projekte i programe zajedno sa svojim nastavnicima. Ovakav oblik rada omogućava im da, uz stjecanje znanja, istraže i izraze svoje kreativne potencijale, interese, mogućnosti i odgajaju se za samostalno, društveno angažirano djelovanje. Izgradili smo kreativnu školu, spremnu za inovacije i istraživački pristup učenju. Mladim ljudima nastojimo omogućiti da što bolje upoznaju i izraze svoje osobnosti i formiraju se kao cjelovite ličnosti koje će spoznati vrijednosti znanja, rada i ustrajnosti koje će ih voditi u daljnji svijet cjeloživotnog učenja i stvaranja, jednostavno rečeno,

NON SCHOLAE, SED VITAE DISCIMUS!
(Ne učimo za školu, nego za život!)

[ Natrag ]

Najbolji preview

O gimnaziji

DRŽAVNA MATURA

DUH ASIZA ŽIVI

Statistika
Gostiju online: 17

Posjetitelja: 230152

PSIHOLOG ODGOVARA

Bookmarkajte nas

Knjižnica predstavlja